Hrvatski | English

Izdvajamo

Zmije

Zmije nastanjuju Zemlju više od 100 milijuna godina. Poznato je i opisano oko 2900 vrsta. Prilagodljive su i otporne na ekstremne uvjete okoliša pa naseljavaju vrlo širok spektar staništa sa različitom klimom. Budući da ne mogu regulirati tjelesnu temperaturu  prilikom odabira  staništa moraju si osigurati dostupnost sunčeve energije ili neki drugi izvor topline. Karakterizira ih nedostatak udova, očnih kapaka i vanjskog uha te izduljeno tijelo pokriveno ljuskama. Zmije imaju i posebno prilagođenu građu glave jer su im kosti čeljusti i nepca vezane samo ligamentima, što im omogućava gutanje mnogostruko većega plijena. Zmije uglavnom žive samotnim životom i okupljaju se u veće skupine samo tijekom hibernacije (zimski san) i u razdoblju parenja u rano proljeće. Ženke mnogih vrsta zmija polažu jaja na pogodna mjesta i zatim ih napuštaju, a neke ih čuvaju od predatora sve dok se mladunci ne izlegu. Neke vrste, poput riđovke, rađaju žive mlade. Mladunci su odmah spremni za samostalan život i napuštaju majku čim se izlegu. Većina zmija aktivna je danju kada se uglavnom griju na otvorenim osunčanim površinama, dok je samo manji dio vrsta u toplijim krajevima aktivan i noću. Sve danas poznate vrste zmija su mesožderi, a u njihovoj su prehrani uglavnom žabe, gušteri, druge zmije, ptice i njihova jaja, mali sisavci, ribe, kukci pa zmije u ekosustavu imaju vrlo bitnu ulogu u kontroli veličine populacije sitnih sisavaca i kukaca. Plijen love iz zasjede ili aktivnim traženjem, a gutaju ga cijelog. Zbog blage klime u Hrvatskoj su zmije vrlo široko rasprostranjene i u nas živi 15 vrsta od kojih su samo tri otrovnice: poskok, riđovka i planinski žutokrug. Preostalih 12 neotrovno je i neopasno. Svih 15 vrsta zmija u Republici Hrvatskoj zaštićeno je zakonom te se ne smiju namjerno ozljeđivati ni ubijati, a zabranjeno je i njihovo uznemirivanje, hvatanje i držanje u zatočeništvu. Sve tri naše zmije otrovnice pripadaju rodu ljutica (Vipera), a mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza (od neotrovnica takve zjenice ima jedino crnokrpica). Po obojenosti odstupa riđovka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga. Kako bi se izbjegli neželjeni kontakti sa zmijama, pri izlascima u prirodu i šetnjama kroz visoku travu ili grmlje treba nositi duge hlače i cipele koje štite nogu od ugriza. U jesen treba posebno obratiti pozornost i na grane drveća i grmova pokraj kojih prolazimo zbog poskoka koji se u tom razdoblju rado sunčaju na takvim mjestima. Ako dođe do susreta sa zmijom otrovnicom treba se odmaknuti na sigurnu udaljenost, zaobići je ako je moguće ili pričekati da se sama skloni. Može je se i zaplašiti udarcima o tlo (zmije izrazito dobro osjete vibracije tla). U slučaju ugriza, ugrizena osoba mora se smiriti te se što prije otpremiti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati hitnu pomoć. Kako bi se zaštitila područja od prolaska zmija, u Hrvatskoj se iz razloga što su zaštićene mogu koristiti samo repelenti čije se djelovanje bazira na osjetljivim njušnim receptorima zmija koje tada izbjegavaju tretirana područja. Uspješnost repelenata je različita kod pojedinih vrsta i ovisi o vremenskim uvjetima.

 

 

10/05/2017
Zmije